Nasi Psi forum

o psima
 
Početna stranicaPočetna stranica  FAQFAQ  RegistracijaRegistracija  PretraľnikPretraľnik  ČlanstvoČlanstvo  Korisničke grupeKorisničke grupe  Login  

Share | 
 

 OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA

Prethodna tema Sljedeća tema Go down 
Autor/icaPoruka
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 2:20 pm

Čime zapravo hranimo naše pse?
Što zapravo možemo saznati čitajući etikete na komercijalnim hranama za pse?
Ovdje ću pokušati u kratkim crtama objasniti neke pojmove s kojima se susrećemo na etiketama komercijalnih psećih hrana.

Prikaz sastava hrane sastoji se od dva dijela, u jednom je naveden kemijski sastav hrane, a u drugom su nabrojana hranjiva (hranidbene komponente) koje ulaze u sastav hrane.
Odmah se može uočiti da ne postoji jedinstveni obrazac (osim onog koji propisuje zakon) po kojem bi proizvođači prikazivali sastav hrane, nego da svaki proizvođač ima svoj sustav, što pomalo dezorijentira kupca i otežava mu uspoređivanje hrana različitih proizvođača.

Postoji prilična terminološka zbrka, pa se na etiketama može vidjeti npr. "bjelančevina", a odnosi se na sirovu bjelančevinu (sirovi protein), ili "celuloza", a odnosi se na sirova vlakna, i sl.

Uz to još dolaze i krivi prijevodi, npr. crude protein prevodi se s neprerađena bjelančevina, a suhi repini rezanci (ostatak pri proizvodnji šećera iz šećerne repe) koje neki proizvođači dodaju u hranu kao izvor umjereno fermentirajućih vlakana postaju, da nabrojim redom: repina vlakna, repina srž, repina pulpa, sušena repina srž, jezgra šećerne repe, repina srčika, srčika repe, repina kaša, prirodna mješavina vlakana šećerne repe......
Takvih je primjera mnoštvo, pa se neću zadržavati na njima.
__________________________________

1. ENERGIJA

Energija se stvara oksidacijom ugljikohidrata, bjelančevina i masti, i pokreće sve životne procese.
-stara jedinica za energiju: kalorija ( cal )
1 kilokalorija(kcal)=1000 kalorija(cal)

-nova jedinica za energiju: joul ( J )
1 megajoul(MJ)=1000 kilojoula(kJ)=1 000 000 joula(J)

-pretvorba jedinica: 1 cal=4,187 J
1 J= 0,239 cal
1 MJ= 239 kcal

1.1. UKUPNA ENERGIJA ( UE )

Ukupna energija hrane (ili neke druge organske tvari) dobije se njenim potpunim spaljivanjem u atmosferi kisika uz povišeni tlak u posebnim uređajima.

Tako dobijene energetske vrijednosti nekih hranljivih tvari su:

masti:
1g sirove masti--9,4 kcal
1g sirove masti--9,49 kcal
1g svinjske masti--9,48 kcal
1g mliječne masti--9,21 kcal
1g biljne masti(ulja)--9,33 kcal

proteini:
1g sirovih proteina--5,29 kcal
1g sirovih proteina--5,70 kcal
1g kazeina--5,86 kcal


ugljikohidrati:
1g ugljikohidrata--4,20 kcal
1g nedušičnih ekstraktivnih tvari( NET)--4,13 kcal
1g sirovih vlakana--5,05 kcal
1g škroba--4,23 kcal
1g saharoze--3,96 kcal
1g glukoze--3,76 kcal

Pojedine pojmove objasnit ću kasnije.


1.2. PROBAVLJIVA ENERGIJA ( PE )

Probavljiva energija hrane utvrđuje se hranidbenim pokusima.
Neizravno se može izračunati na temelju kemijske analize hrane i koeficijenata probavljivosti.

1.2.1. PRIVIDNO PROBAVLJIVA ENERGIJA

Od ukupne energije hrane oduzme se energija sadržana u fecesu nastalom probavom date hrane.

1.2.2. PRAVA PROBAVLJIVA ENERGIJA

Kako se u fecesu ne nalaze samo ostaci probavljene hrane nego i ostaci probavnih sokova, sluzi, žuči, odumrlih crijevnih stanica i bakterija (metabolički fekalni otpad), potrebno je njihovu energiju oduzeti od energije fecesa.

Kod pasa je PE masti vrlo visoka, oko 90%(ovisno o vrsti masti), proteina oko 80%(ovisno o vrsti proteina), dok je probavljivost ugljikohidrata vrlo različita.
Probavljivost energije iz nedušičnih ekstraktivnih tvari (škrob, saharoza, glukoza i dr.) kod pasa je visoka, oko 84%(ovisno o vrsti).

Celuloza je za psa praktično neprobavljiva zbog slabo razvijene crijevne mikroflore. Niti jedna životinja nema encim potreban za razgradnju celuloze, pa one koje se hrane grubom biljnom hranom (trava, lišće) imaju u probavilu jako razvijenu mikrofloru, koja u stvari razgrađuje celulozu. Kod preživača je glavnina mikroflore smještena u predželucima, kod majmuna koji se hrane lišćem u želucu koji ima pregratke, kod konja u slijepom crijevu, itd.

Po sposobnosti probavljanja hrane među pasminama postoje razlike, što je uzgajačima dobro poznato.


1.3. METABOLIČKA ENERGIJA ( ME )

Utvrđuje se hranidbenim pokusima.

Neizravno se može izračunati, za što postoje različite računske formule.
Da bi se dobila ME, potrebno je od ukupne energije hrane(UE) odbiti gubitke u energiji fecesa, mokraće i plinova, odnosno, od PE odbiti gubitke u mokraći i plinovima.

Kod pasa su gubici u plinovima neznatni, a i u mokraći su mali.
Obzirom na male gubitke energije u mokraći i plinovima, ME iznosi oko 95% od PE (to ovisi o kvaliteti hrane, što je veća, % od PE je veći i obrnuto).

Ovdje ću navesti jednu formulu za grubo izračunavanje ME hrane:

ME(kcal/kg hrane)=10x/ (3,5x%SP)+(8,5x%SM)+(3,5x%NET)/

%SP=postotak sirovih proteina u hrani
%SM=postotak sirovih masti u hrani
%NET=postotak nedušičnih ekstraktivnih tvari u hrani
___________________


Pojam metaboličke mase sam uključio bez obzira što se izravno ne tiče teme, naprosto, možda bi to bilo zanimljivo znati.

1.3.1. METABOLIČKA MASA TIJELA

Intenzitet metabolizma u velikoj mjeri ovisi o odnosu površine tijela i njegove zapremnine. Što je taj omjer širi, metabolizam je po jedinici tjelesne mase intenzivniji, i obrnuto.
Dakle, manje životinje imaju po jedinici tjelesne mase intenzivniji metabolizam, i jasno, potrebno im je više hrane po jedinici t. mase. Npr. to znači da 10 pasa po 5kg neće jesti koliko jedan pas od 50kg, nego više. Koliko više? Da bi se životinje različitih tjelesnih masa mogle uspoređivati, uveden je pojam metaboličke mase.

Izračunava se tako da tjelesnu masu izraženu u kilogramima dignemo na potenciju 0,75.

Zbog jednostavnosti ovdje navodim već izračunate vrijednosti:

t.m.(kg) /m.m.t.(kg)

1-- 1,00
2-- 1,68
5-- 3,34
10-- 5,62
15-- 7,62
20-- 9,46
25-- 11,2
30-- 12,8
35-- 14,4
40-- 15,9
45-- 17,4
50-- 18,8


1.4. NETO ENERGIJA ( NE )

Da bi se dobila NE, potrebno je od metaboličke energije(ME) oduzeti energiju koja je nastala u kataboličkim procesima i izravno se pretvorila u toplinsku energiju.

1.4.1. NE ZA ODRŽAVANJE je ona energija iz hrane koju organizam troši za održavanje života, a da pri tome ništa ne proizvodi.

1.4.2. NE ZA PROIZVODNJU je ona energija iz hrane koju organizam troši na proizvodnju: rad, rast, laktaciju, rast dlake i dr.

________________________________


Zadnja promjena: ; pon lis 08, 2007 2:57 pm; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 2:25 pm

2. PROTEINI ILI BJELANČEVINE

U životinjskom tijelu ima ih oko 20%.

U svojoj molekuli uz C, H i O, sadrže redovito i N, S, a nekad i P i metale.
Prosječan sastav proteina u % : C-52, H-7, O-23, N-16, S-2, P-0,6.
Hidroliza proteina se odvija postepeno preko peptona, polipeptida, tri- i di-peptida do aminokiselina.

Klasična podjela proteina:

2.1.1. PRAVI ILI JEDNOSTAVNI PROTEINI

Hidrolizom daju samo aminokiseline i njihove derivate.
U te proteine spadaju: albumini, globulini, protamini, histoni, glutelini, prolamini, keratini, kolageni, elastini.

2.1.2. SLOŽENI PROTEINI

Kombinacija su pravih proteina s neproteinskim radikalima.
To su: nukleoproteini, kromoproteini, glikoproteini, lipoproteini, fosfoproteini, metaloproteini.

2.1.3. PROTEINI-HORMONI
2.1.4. PROTEINI-ENCIMI
2.1.5. ANTITIJELA (ZAŠTITNI PROTEINI)
2.1.6. TOKSIČNI PROTEINI, (npr. zmijski otrov, otrov u krvi nekih riba, pčelinji otrov)


2.2. AMINOKISELINE ( AK )

U prirodi postoji na stotine aminokiselina.
Mogu biti vezane u proteine ili u neke manje spojeve, i slobodne.

Kao redovni građevni element proteina dolazi njih dvadesetak.

Aminokiseline pokazuju optičku aktivnost, osim najjednostavnije AK glicina ili glikokola.
Dva su sterička reda: L- i D- red.
AK u proteinima pripadaju L-redu. D-aminokiseline nisu iskoristive kao hranljive tvari. U prirodi se D-AK rjeđe sreću (npr. u antibioticima).
Sintetske AK su mješavina L- i D-aminokiselina, a poneki proizvođači dodaju ih u hranu za pse. Ukoliko u popisu hranljivih tvari stoji npr. D, L-metionin (najčešće dodavana AK), tada se radi o sintetskoj AK.

Aminokiseline se dijele po različitim kriterijima, no s hranidbenog stajališta dijele se u tri skupine : esencijalne ili bitne, neesencijalne ili nebitne i poluesencijalne.


2.2.1. ESENCIJALNE ILI BITNE AMINOKISELINE

Ove aminokiseline životinjski organizam ne može sam sintetizirati, već ih mora primiti hranom.
Životinjski proteini bogatiji su esencijalnim AK, nego biljni.
Životinjska proteinska tkiva bogatija vezivnim tkivom imaju manje esencijalnih AK.

Za pse je esencijalno 10 aminokiselina : arginin, lizin, triptofan, histidin, fenilalanin, leucin, izoleucin, treonin, metionin, valin.

Neke preporuke za potrebe pasa u esencijalnim aminokiselinama:

SADRŽAJ ESENCIJALNIH AMINOKISELINA U OBROCIMA

Sadržaj esencijalnih aminokiselina prema preporukama Udruge američkih službi za kontrolu hrane i u tri komercijalne hrane proizvođača koji deklariraju sadržaj aminokiselina.

tabela 2.1........... Sadržaj aminokiselina, u % suhe tvari:
________________________________________________________
aminokiselina............/..AAFCO...AALB...PBCR...PFCM
_____________________________________________
arginin........................0,51........2,22.....1,64....1,84
histidin........................0,18........1,00.....0,67....0,71
izoleucin......................0,37........1,22.....1,04....1,19
leucin..........................0,59........2,33.....1,87....2,82
lizin.............................0,63........2,22.....1,92....1,30
metionin+cistin.............0,43........1,33.....0,92....0,94
fenilalanin+tirozin.........0,73.........ND......0,87....3,42
treonin.........................0,48........1,11....0,87....1,19
triptofan.......................0,16........0,25....0,24....0,31
valin............................0,39........1,67....1,22....1,54
______________________________________________

legenda:

AAFCO=Udruga američkih službi za kontrolu hrane; minimalni preporučeni sadržaj esencijalnih aminokiselina u suhoj tvari hrane za odrasle pse

AALB=ACANA-Adult Large Breed

PBCR=Prairie Brand Chicken and Rice Medley Canine Dry Diet

PFCM=Pets First Nutrient Profiles-Canine Maintenance-Lamb Meal, Chicken Meal&Rice

ND=nije deklarirano


tabela 2.2....Udio esencijalnih aminokiselina u suhoj tvari i u sirovom proteinu
_____________________________________________________________
vrsta hrane........./.%SP u ST.........%EAK u ST.........%EAK u SP
______________/______________________________________________

AAFCO......................18,0...................4,47....................24,83
PBCR........................26,7.................12,18....................45,62
PFCM........................28,9..................15,26...................52,80
____________________________________________________________

legenda:

AAFCO=Udruga američkih službi za kontrolu hrane; minimalno preporučeni sadržaj sirovih proteina i esencijalnih aminokiselina u suhoj tvari hrane za odrasle pse

PBCR=Prairie Brand Chicken and Rice Medley Canine Dry Diet

PFCM=Pets First Nutrient Profiles-Canine Maintenance-Lamb Meal, Chicken Meal & RICE

SP=sirovi protein

ST=suha tvar

EAK=esencijalne aminokiseline



2.2.2. NEESENCIJALNE ILI NEBITNE AMINOKISELINE

"Nebitne" ne znači da su one nebitne za životinjski organizam, nego znači da ih organizam može sam proizvesti pregradnjom iz drugih aminokiselina primljenih hranom.
To su : glicin, alanin, serin, asparaginska kiselina, glutaminska kiselina, prolin, hidroksiprolin.

2.2.3. POLUESENCIJALNE AMINOKISELINE

cistin--Može se sintetizirati iz metionina, a sam može djelomično zamijeniti potrebe za metioninom (ove dvije AK često se normiraju zajedno).

tirozin--Može se sintetizirati iz fenilalanina, a sam može djelomično zamijeniti potrebe za fenilalaninom (često se normiraju zajedno).

taurin--Psi ga mogu sintetizirati, ali kod starijih pasa je sinteza smanjena, pa se ponekad preporučuje dodavanje u hranu.
Ova AK esencijalna je za ljudsku dojenčad i za mačke.(Tipičan "mačji plijen" štakori, sintetiziraju ga bez problema!)


U ishrani pasa obično se normira 12 aminokiselina ( 10 esencijalnih i 2 poluesencijalne: cistin i tirozin).

U različitim proteinima varira probavljivost AK, pa se ispituje i probavljivost svake AK zasebno.


2.3.1. BIOLOŠKA VRIJEDNOST PROTEINA ( BVP )

Prilikom sinteze proteina u životinjskom organizmu,moraju biti dostupne sve potrebne aminokiseline i to u potrebnim omjerima.
BVP pokazuje koliko se grama tjelesnih proteina može proizvesti iz 100g probavljenog proteina hraniva.

Prosječne vrijednosti za hraniva koja su uobičajena za pse (u % ):

kokošje jaje--98
kravlje mlijeko--92
riblje brašno--82 (75-90)
govedina--78
pšenično brašno--50
kukuruz--45

2.3.2. PRVA OGRANIČAVAJUĆA (LIMITIRAJUĆA) AMINOKISELINA

Pri sintezi nekog tjelesnog proteina moraju biti dostupne sve potrebne aminokiseline i to u potrebnim omjerima, no ako to nije slučaj, tada će se sinteza proteina podešavati sve do aminokiseline koje u odnosu na potrebe ima najmanje, tj. do "prve ograničavajuće (limitirajuće) aminokiseline".

Ukoliko proizvođač pseće hrane doda u hranu sintetsku AK, onda je upravo ta AK vjerojatno prva ograničavajuća aminokiselina.
.


Zadnja promjena: ; pon lis 08, 2007 3:02 pm; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 2:40 pm

2.3.3.1. SIROVI PROTEIN (SP )

Sastoji se od pravog proteina i neproteinskih tvari koje sadrže dušik.

Kemijskom analizom odredi se količina dušika u hranjivu, a kako proteini sadrže prosječno 16% dušika, ta se količina pomnoži sa 6,25 i tako se dobije odgovarajuća količina proteina u hranjivu.

Sadržaj dušika ipak varira u pojedinim proteinima(16% je "dogovoreni prosjek"):

proteini u mesu--16,7%N
proteini cijelog tijela--16,0%N
proteini plodova uljarica--18,5%N
proteini većine žitarica--17,0%N
proteini kukuruza--16,0%N

Neproteinske tvari koje sadrže dušik (ponekad se nazivaju AMIDI, mada to nisu u kemijskom smislu) neprobavljive su za životinje s nerazvijenom mikroflorom u probavilu, no kako ih u hranjivima uobičajenim za pse praktično i nema, mogu se zanemariti.

2.3.3.2. PROBAVLJIVI SIROVI PROTEIN ( PSP )

Dio je sirovog proteina koji životinja probavi.
Probavljivost sirovog proteina utvrđuje se hranidbeni pokusima i izračunavaju se koeficijenti probavljivosti za svako hranjivo.

Na probavljivost proteina utječe termička obrada, što je veći stupanj zagrijavanja, protein je manje probavljiv.
Ukoliko je termička obrada obavljena korektno, gubitak probavljivosti je mali, oko 5%, no ako nije, gubitak probavljivosti može biti vrlo velik!
Mesna i riblja brašna mogu biti vrlo jako oštećena.


2.4. PROTEINI--ZAKLJUČAK

Proizvođači komercijalnih psećih hrana u pravilu ne deklariraju sadržaj (%) aminokiselina u hrani, a to je KLJUČNI pokazatelj kvalitete neke hrane.

Meso, najbogatiji izvor esencijalnih aminokiselina, ujedno je i najskuplji dio hrane.
Iz podataka o postotku sirovih proteina u hrani, pa iz iskazanog popisa hranidbenih komponenti, a bez navođenja njihovog učešća u hrani, malo toga možemo zaključiti o vrijednosti hrane.
Npr., dobro mesno brašno ima oko 70% sirovih proteina, a brašno od kokošjeg perja(dobiva se hidrolizom, sušenjem i mljevenjem perja) ima i više od 80% sirovih proteina, pa bi se po kriteriju postotka sirovog proteina moglo zaključiti da je perje kvalitetnije hranjivo od mesa.

Velik iskorak predstavljalo bi donošenje propisa kojim bi se proizvođača obvezalo da deklarira sadržaj (%) esencijalnih aminokiselina u hrani.
Proizvođači kvalitetnih hrana vjerojatno bi se s tim složili, ali oni koji proizvode "ne baš tako kvalitetne" hrane, vjerojatni bi to pokušali spriječiti.

________________________________


3. UGLJIKOHIDRATI ( UH )

UH su prisutni u životinjskom tijelu kao građevne i energetske tvari.

Kao građevne tvari ulaze u sastav nukleoproteina, glikoproteina, mukopolisaharida, ribonukleinske kiseline (RNK), dezoksiribonukleinske kiseline (DNK) i dr.

Kao energetske tvari mogu biti prijenosne (glukoza) i pričuvne (glikogen).
U životinjskom tijelu (za razliku od biljnog) ima ih malo, čine manje od 1% tjelesne mase.
U jetri ih ima najviše, i to glikogena koji čini 2-10%(nekad i više) mase jetre.

Iz jednostavnih kemijskih spojeva mogu ih sintetizirati samo biljke sa sposobnošću fotosinteze.

Ovdje ću ukratko navesti podjelu i vrste nekih u hranidbi, u različitom stupnju, važnih UH.

3.1.1. MONOSAHARIDI

Monosaharidi ili jednostavni šećeri su ugljikohidrati koji se hidrolizom ne mogu raščlaniti na još jednostavnije građevne jedinice.

Dijele se na pentoze(imaju 5 molekula u molekuli), heksoze (imaju 6 atoma u molekuli), i na posebnu skupinu, aminošećere (kod kojih je jedna hidroksilna skupina zamijenjena amino skupinom).


3.1.1.1. PENTOZE

Riboza ulazi u sastav ribonukleinske kiseline (RNK) i dezoksiribonukleinske kiseline (DNK), ali i drugih biološki važnih spojeva.

Arabinoze ima u malim količinama u lepirnjačama, grašku i grahu, smolama nekih vrsta drveća, ulazi u sastav pektina.

3.1.1.2. HEKSOZE

Glukozu ili grožđani šećer životinjski organizam resorbira bez prethodne probave. Glukoza je glavni prijenosnik energije, kojeg krv raznosi do mjesta potrošnje energije.
Životinjski organizam dobiva je hranom ili je sam sintetizira glukoneogenezom.
Sastavni je dio mnogih oligo- i polisaharida.


Fruktoza ili voćni šećer dolazi u voću, medu, saharozi i u polisaharidima fruktozanima.

Galaktoza dolazi u mliječnom šećeru laktozi, biljnim sluzima, pektinima, polisaharidima nekih morskih algi, glikolipidima izoliranim iz mozga.


3.1.1.3. AMINOŠEĆERI

Glukozamin je monoaminosaharid (alfa -2-aminoglukoza), nalazi se u sastavu hitina, heteropolisaharida koji daje čvrstoću zaštitnom oklopu kukaca, rakova, školjki, a dolazi i u gljivama.
Osim toga, ima važnu ulogu u izgradnji i održavanju zglobnih struktura, tetiva, ligamenata, zglobne tekućine (podmazivanje zglobova).
Proizvodi se u stanicama hrskavice.
Starenjem, proizvodnja se može smanjiti.
Neki proizvođači pseće hrane dodaju ga u hranu za starije pse i u hranu za štence velikih pasmina kod kojih može, uslijed intenzivnog rasta doći do problema na zglobovima.
Industrijski se proizvodi preradom iz ljuštura rakova i školjki.

Kondrozamin po strukturi odgovara galaktozi.
Ulazi u sastav kondroitin sulfata (heteropolisaharid) koji je sastavni dio glukoproteina hrskavice.
Kondroitin sulfat ulazi u sastav hrskavice i vezivnih tkiva i sudjeluje u održavanju ovih struktura zdravim.
Proizvode ga stanice hrskavice, no starenjem može doći do smanjenja sinteze, pa ga neki proizvođači dodaju u hranu za stare pse i hranu za štence velikih pasmina.
Industrijski se proizvodi iz goveđe hrskavice (za ljudsku uporabu mora biti testiran na "kravlje ludilo") i iz kostiju morskog psa, obzirom da je kostur morskog psa, kao i cijele te skupine riba (razred hrskavičnjače-Chondrichthyes), izgrađen od hrskavice, a ne pravih kostiju.


3.1.2. OLIGOSAHARIDI

Sastavljeni su od dvije do osam molekula monosaharida.
U hranidbi važniji oligosaharidi:

Saharoza ili trščani ili repin šećer je disaharid sastavljen od jedne molekule glukoze i jedne molekule fruktoze.

Laktoza ili mliječni šećer je disaharid sastavljen od jedne molekule glukoze i jedne molekule galaktoze.
Nalazi se u mlijeku sisavaca gdje služi kao lako probavljiv izvor energije za mladunčad.
Odrastanjem, mladunčad obično prestaje proizvoditi encim laktazu, potreban za razgradnju laktoze. Kod ljudi, u narodima koji tradicionalno ne koriste mlijeko u ishrani, događa se isto.(Sijamci-Tajlanđani imaju sličnih problema s probavom mlijeka kao i njihove sijamske mačke.)
Psi koji redovito dobivaju mlijeko, razvijaju u crijevu mikrofloru koja vrši razgradnju laktoze i u tom slučaju hranjenje mlijekom ne izaziva probavne probleme.
U fermentiranim mliječnim proizvodima bakterije dijelom razgrade laktozu.

Maltoza ili sladni šećer, disaharid je sastavljen iz 2 molekule glukoze, a nastaje hidrolitičkom razgradnjom škroba uz prisutnost encima amilaze. To je proces koji se odvija prilikom klijanja sjemena.

Rafinoza je trisaharid sastavljen iz glukoze, fruktoze i galaktize.
Ima je u repi, ječmu, pamuku i dr.

Stahioza je tetrasaharid sastavljen od 2 molekule galaktoze i po jedne molekule fruktoze i glukoze.
Nalazi se u sjemenkama lepirnjača (mahunarke).


3.1.3. POLISAHARIDI

Sastavljeni su od većeg broja molekula monosaharida.
Dijele se na pentozane (monosaharid je pentoza), heksozane (monosaharid je heksoza) i na posebnu skupinu, heteropolisaharide (ugljikohidrati vezani na razne druge spojeve).

3.1.3.1. PENTOZANI

Obzirom na osnovni monosaharid mogu biti arabani, ksilani i dr.
Česti su u prirodi u odrvenjelim dijelovima biljaka, travi, pljevi, drvu, i u biljnim smolama.

3.1.3.2. HEKSOZANI

Škrob. U obliku škroba biljke (većina) pohranjuju energiju.
Škrob se sastoji od povezanih molekula glukoze.
Za životinje je lako probavljiv.(Celuloza je također sastavljena samo od molekula glukoze, ali je za životinje neprobavljiva.)

Inulin je pričuvna tvar biljki iz porodice glavočika (Compositae).
Takve su poljoprivredne biljke čičoka (Helianthus tuberosus), koja ga skladišti u gomoljima, i cikorija (Cichorium intybus) koja ga skladišti u korijenu.
Inulin je sastavljen od molekula monosaharida fruktoze.
Životinje nemaju encim potreban za razgradnju inulina, ali razgradnju može obaviti mikroflora u probavilu.
Inulin i produkti hidrolitičkog cijepanja inulina, fruktooligosaharidi (FOS), dobra su podloga za razvoj u crijevu bakterija rodova Bifidobacterium i Lactobacillus, čiji proizvod, mliječna kiselina, zakiseljava sadržaj crijeva i time ograničava rast štetnih bakterija Escherichia coli, Clostridium sp., Salmonella sp. i dr.
Zbog takvog djelovanja fruktooligosaharide i inulin svrstavaju u
prebiotike.

(Probiotici su žive bakterije dodane hranom kako bi se razmnožile u crijevu.)

Fruktooligosaharide neki proizvođači dodaju u svoju hranu.
.


Zadnja promjena: ; pon lis 08, 2007 3:15 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 2:42 pm

3.2. SIROVA VLAKNA ( SV )

Mješavina su celuloze s ligninom i drugim teže probavljivim tvarima.
Različitim analitičkim metodama mogu se izdifirencirati različiti tipovi sirovih vlakana.

Na etiketama pseće hrane često se sirova vlakna deklariraju kao "celuloza".

3.3. NEDUŠIČNE EKSTRAKTIVNE TVARI ( NET )

Mješavina su škroba, šećera, hemiceluloza i drugih topljivih tvari.

Spadaju u lako probavljive tvari.

Vrijednost NET-a dobiva se računski, kad se od težine hraniva oduzme zbroj težina sirovih proteina, sirovih masti, sirovih vlakana, sirovog pepela i vode.

NET (%)=100- (%SP+%SM+%SV+%SPep+%vode)

Na etiketama pseće hrane ponekad se NET pogrešno naziva "ugljikohidrat" ili "škrob".
Ponekad se može vidjeti neprevedena eng. kratica NFE (nitrogen-free extract).

4. SIROVI PEPEO (SPep )

Prema dogovoru, sirovi pepeo je ostatak nakon sagorijevanja organske tvari na temperaturi od 550 stupnjeva celzijusa.
Sastoji se od raznih minerala.


5. VODA

Sadržaj vode naveden na deklaraciji odnosi se zbirno na grubu i higroskopnu vodu koju sadrži hrana.
Higroskopska voda je ona koja se može izdvojiti iz hranjiva sušenjem na 105 stupnjeva celzijusa.

Tijelo odrasle životinje sadrži 50-60% vode, a mlade i do 80%.

Udio vode ovisi o udjelu masti u tijelu i što je masti više, vode je manje.
Tijelo konja, ako se izdvoji mast, sadrži 72% vode; slično i druge domaće životinje i čovjek.

Različiti organi sadrže različitu količinu vode (%):
-bubrezi: 82
-krv: 80
-pluća:79
-mišići: 76
-jetra: 70
-hrskavica: 55
-kosti: 22
-zubi: 10
-zubna caklina: 0,2

Uloga vode u organizmu:
-služi kao otapalo i omogućava prijenos hrane i hranljivih tvari, izlučivanje raznih tjelesnih sokova, izlučivanje neprobavljenih ostataka hrane, izlučivanje raznih proizvoda metabolizma
-u metaboličkim procesima omogućava odvijanje raznih procesa u stanicama, apsorbira toplinu koja se pri ovim procesima oslobađa, raznosi je po tijelu i troši pri isparavanju, dakle ima i ulogu u regulaciji tjelesne topline

Snabdijevanje vodom:
-izravno: pojenjem i vodom iz hrane
-neizravno: razlaganjem organskih tvari u organizmu; pri katabolizmu 1kg ugljikohidrata stvara se 0,560kg vode, 1kg proteina 0,450kg vode i 1kg masti 1,190kg vode

Potrebe za vodom:
-pri gubitku 10% težine tijela zbog žeđi, nastaju poremetnje
-pri gubitku 22% težine tijela, nastupa smrt
-konji imaju potrebu od oko 3 litre vode po 1kg suhe tvari obroka
-potrebe za vodom ovise i o temperaturi zraka, relativnoj vlažnosti zraka, vrsti hrane (više proteina ili kuhinjske soli u obroku povećava potrebe za vodom), gravidnosti, laktaciji, znojenju


6. SUHA TVAR ( ST )

Od ukupne mase hranjiva odbije se voda.

ST (%)= 100-%vode


7. SIROVE MASTI ILI LIPIDI ( SM )

Ovim pojmom obuhvaćene su različite tvari kojima je zajedničko svojstvo topljivost u posebnim, organskim otapalima, npr. benzinu, kloroformu, eteru, smjesi kloroforma i metanola.

U lipide spadaju gliceridi, voskovi, steroli, dugolančani alkoholi, masne kiseline, fosfolipidi, glikolipidi, vitamini topljivi u masti, i dr.

Mnogi lipidi su biološki izuzetno važne tvari.

Sirove masti (lipidi) čine oko 10% mase životinjskog tijela.

7.1.1. Gliceridi

Gliceridi imaju daleko najveći udio u tjelesnim mastima.
Gliceridi su esteri trovaljanog alkohola glicerina (glicerola) s masnima kiselinama.
Glicerol ima tri -OH skupine i preko svake se može spojiti s jednom masnom kiselinom.

7.1.1.1. Trigliceridi (triacilgliceroli)

Glicerol je povezan s 3 masne kiseline, koje mogu biti iste ili različite, u raznim kombinacijama.

7.1.1.2. Digliceridi (diacilgliceroli)

Glicerol je povezan s 2 masne kiseline, koje mogu biti iste ili različite, a mogu biti na različitim položajima u molekuli glicerola.

7.1.1.3. Monogliceridi (monoacilgliceroli)

Glicerol je povezan s jednom masnom kiselinom, a ona može biti na različitim položajima u molekuli glicerola.

Na visokim temperaturama gliceridi se raspadaju, a na 300 stupnjeva celzijusa glicerol iz masti se pretvara u akrolein, kancerogenu tvar. Akrolein ima neugodan oštar miris (zagorena mast).
Pri nepotpunom sagorijevanju masti i proteina javljaju se i druge štetne pa i kancerogene i mutagene tvari. Naročito mnogo štetnih tvari javlja se na mesu pečenom na roštilju.

U krutim mastima prevladavaju zasićene masne kiseline, a u tekućim (ulja) nezasićene masne kiseline.


7.1.2.1. Životinjske masti

Pretežno su sastavljene od glicerida sa zasićenim dugolančanim masnim kiselinama.

Postoje i životinjska ulja, a većinom se nalaze u hladnokrvnim životinjama, npr. ribama.

Sastav tjelesne masti stalniji je kod životinja koje se hrane hranom s malo masti, npr. preživača, nego kod životinja koje se hrane hranom s više masti.

Na sastav tjelesne masti može se do neke mjere utjecati ishranom.
Ta činjenica je poznata odavno. U vrijeme prije masovne uporabe hladnjaka, proizvodio se "zimski maslac", nižeg tališta, kako se ne bi mrvio pri rezanju, i "ljetni maslac", višeg tališta, kako se ne bi topio na visokim ljetnim temperaturama, a to se postizalo izborom hranjiva.
U tovu pilića ponekad se želi postići da pilići stvaraju masti s više nezasićenih masnih kiselina, pa im se daje hrana s više nezasićenih masnih kiselina.
Postoje tendencije da se izborom hraniva poveća udio omega-3 masnih kiselina u životinjskim proizvodima, mlijeku, jajima i mesu.

Utjecaju hranjiva podložna je mast koja se stvara iz masti hrane, no ne i mast koju životinja sintetizira iz ugljikohidrata i proteina.

7.1.2.2. Biljne masti

Biljne masti su većinom ulja, tj. masti s više nezasićenih masnih kiselina.
Iznimke su rijetke, npr. : masti iz plodova kokosove palme (Cocos nucifera), uljne palme (Elaeis spp.) i kakaovca (Theobroma cacao).


7.1.3. Masne kiseline

Masne kiseline sastoje se od karboksilne skupine (-COOH) i lanca ugljikovih atoma na koje su vezani atomi vodika.

U prirodi mogu biti vezane ili slobodne.

Velika većina su lančaste, tek rijetko prstenaste.

Duljina lanca je različita, pa razlikujemo kratkolančane (do 6 ugljikovih atoma u lancu), srednjelančane (8 do 10 ugljikovih atoma) i dugolančane (12 i više ugljikovih atoma).

Prema broju nezasićenih (dvostrukih) vezova između ugljikovih atoma možemo razlikovati: zasićene (bez nezasićenih, dvostrukih vezova), jednostruko nezasićene (jedan nezasićeni vez) i višestruko nezasićene (dva i više nezasićenih vezova).

Kod nezasićenih masnih kiselina javlja se kao posljedica ograničene rotacije oko dvostrukih vezova cis-trans izomerija (oblik stereomerije, prostorne izomerije).

Cis-izomerni ugljikov atom je onaj kod kojeg se slični supstituendi nalaze na istoj strani, a kod trans-izomera supstituendi su na različitim stranama.
U prirodi su cis-izomeri daleko najčešći.

Trans izomeri u hrani štetni su po zdravlje (ima izuzetaka).
Trans izomeri se u većoj mjeri javljaju pri izlaganju nezasićenih masnih kiselina višim temperaturama. Masne kiseline s više nezasićenih vezova osjetljivije su na te promjene od masnih kiselina s manje nezasićenih vezova.
Razlog zbog kojeg se maslinovo ulje preporuča za uporabu pri pripremi jela kod kojih se koristi termička obrada, jest njegova otpornost na promjene cis- u štetne trans-izomere, obzirom da je glavni sastojak (oko 75%) maslinovog ulja jednostruko nezasićena oleinska (uljna) kiselina 18:1 (n-9), za razliku od suncokretovog i sojinog ulja u kojima pretežu višestruko nezasićene masne kiseline, što ih čini pogodnijim za uporabu u sirovom stanju.
Trans-izomeri javljaju se u većoj mjeri pri proizvodnji margarina iz biljnih i životinjskih ulja, što se čini zasićivanjem vodikom nezasićenih vezova masnih kiselina.
Trans-izomeri javljaju se i pri industrijskoj proizvodnji standardnih konzumnih ulja.
Propisi kojima se regulira dopuštena količina trans-izomera u hrani, razlikuju se od države do države.


Pojmovi omega-3,omega-6,omega-9 i dr., odnose se na udaljenost prvog ugljikovog atoma s nezasićenim vezom, od zadnjeg, omega ugljikovog atoma (na suprotnom kraju lanca od prvog ugljikovog atoma, onog u karboksilnoj skupini).
Primjerice, omega-3 masne kiseline su one kod kojih je prvi nezasićeni vez na trećem ugljikovom atomu brojeći od zadnjeg ugljikovog atoma (koji se naziva omega ugljikov atom).
Tih nezasićenih vezova može biti različiti broj, oznaka omega-x odnosi se samo na prvi nezasićeni vez.

Masne kiseline koje su ranije otkrivene imaju svoja stara, tradicionalna imena uz prava kemijska imena.

Uzmimo jedan primjer:

a) tradicionalno ime: linolna kiselina

b) kemijsko ime: cis-9,cis-12-oktadekadienska kiselina
-cis znači da je na ugljikovom atomu cis-izomerija
-9,12 znači da su nezasićeni vezovi na 9-om, odnosno 12-om atomu ugljika, brojeći od prvog ugljikovog atoma, onog u karboksilnoj skupini
-oktadeka odnosi se na ukupni broj ugljikovih atoma u masnoj kiselini, a to je 18
-dienski znači da ima 2 nezasićena veza

c) skraćeni oblik pisanja: 18:2(n-6)
-18 ukupni broj ugljikovih atoma je 18
-2 ukupno su dva nezasićena veza
-(n-6) prvi nezasićeni vez je na šestom ugljikovom atomu brojeći od zadnjeg ugljikovog atoma, dakle to je omega-6 masna kiselina

d) engleska kratica: LA (linoleic acid)
Nekako se uobičajilo, (anglokrobotski jezik je u ekspanziji), da se npr. uz hrvatski izraz linolna kiselina, dodaje engleska kratica LA (A od acid), mada bi bilo pravilno LK. No, kad se već tako uobičajilo, u daljnjem pisanju ću se služiti tim načinom.
.


Zadnja promjena: ; čet lis 11, 2007 6:50 pm; ukupno mijenjano 3 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 2:45 pm

Esencijalne ili bitne masne kiseline su one koje životinjski organizam ne može sam sintetizirati, već ih mora primiti u hrani.

Za psa (i čovjeka) su to linolna i alfa linolenska kiselina, a za mačke uz ove dvije još i arahidonska kiselina. Mačke, naime, ne mogu iz linolne kiseline (preko gama linolenske) sintetizirati arahidonsku kiselinu. To mačkama nije niti bilo potrebno (nije postojao selekcijski pritisak), pošto su one pravi mesojedi, a u mesu ima dovoljno ove masne kiseline.

Ovdje ću dati kratki pregled desetak najčešće spominjanih i u hranidbi pasa najvažnijih i najzastupljenijih masnih kiselina.

7.1.3.1.1. Palmitinska kiselina

kemijsko ime: heksadekanska
skraćeni oblik: 16:0

Zasićena je, dugolančana, neesencijalna masna kiselina.

Ima je dosta u pričuvnim mastima životinja, a u biljnim mastima(uljima) ima je manje.

7.1.3.1.2. Stearinska kiselina

kemijsko ime: oktadekanska
skraćeni oblik: 18:0

Zasićena je, dugolančana, neesencijalna masna kiselina.

Dosta je ima u životinjskim mastima, a manje u biljnim mastima.

7.1.3.1.3. Oleinska kiselina

kemijsko ime: cis-9-oktadecenska
skraćeni oblik: 18:1(n-9)

Jednostruko je nezasićena, dugolančana, neesencijalna, omega-9, masna kiselina.

Najviše je ima u maslinovom ulju. U posebnim selekcijama suncokreta na povišeni sadržaj oleinske kiseline, također je ima mnogo. Osim u biljnim, dosta je ima i u životinjskim mastima.

7.1.3.1.4. Linolna kiselina

kemijsko ime: cis-9,cis-12-oktadekadienska
skraćeni oblik: 18:2(n-6)
eng.kratica: LA

Dvostruko je nezasićena, dugolančana, omega-6, esencijalna masna kiselina.

Ishodišna je masna kiselina za sintezu biološki izuzetno važnih masnih kiselina.
Iz nje se izravno sintetizira gama linolenska kiselina, a iz ove dihomo gama linolenska kiselina, iz ove arahidonska kiselina, iz ove cis-7,cis-10,cis-13,cis-16-dokozatetraenska kiselina / 22:4(n-6) /, iz ove cis-4,cis-7,cis-10,cis-13,cis-16-dokozapentaenska kiselina / 22:5(n-6) /.

7.1.3.1.5. Gama linolenska kiselina

kemijsko ime: cis-6,cis-9,cis-12-oktadekatrienska
skraćeni oblik: 18:3(n-6)
eng.kratica: GLA

Trostruko je nezasićena, dugolančana, omega-6,neesencijalna masna kiselina.
(Za dijabetičare je esencijalna, jer je ne mogu sintetizirati iz linolne kiseline. )

Ima je malo u biljnim uljima i životinjskim mastima.
Izuzetak su ulja iz sjemena dvogodišnje pupuljke ili noćurka (Oenothera biennis), boražine ili boreča (Borago officinalis) i crnog ribiza (Ribes nigrum).

7.1.3.1.6. Dihomo gama linolenska kiselina

kemijsko ime: cis-8,cis-11,cis-14-eikozatrienska
skraćeni oblik: 20:3(n-6)
eng.kratica: DGLA

Trostruko je nezasićena, dugolančana, omega-6,neesencijalna masna kiselina.

Ima je u ribljem ulju, jetrenom ulju morskog psa, a u manjim koncentracijama u mnogim životinjskim lipidima; nešto više u fosfatidima iz jetre i bubrega.

7.1.3.1.7. Arahidonska kiselina

kemijsko ime: cis-5,cis-8,cis-11,cis-14-eikozatetraenska
skraćeni oblik: 20:4(n-6)
eng.kratica: AA

Četverostruko je nezasićena, dugolančana, omega-6, neesencijalna za pse, esencijalna za mačke, masna kiselina.

Izdašni izvor ove masne kiseline je mozak, a ima je i u drugim životinjskim mastima.

7.1.3.1.8. Alfa linolenska kiselina

kemijsko ime: cis-9,cis-12,cis-15-oktadekatrienska
skraćeni oblik: 18:3(n-3)
eng.kratica: ALA

Trostruko je nezasićena, dugolančana, omega-3, esencijalna masna kiselina.

Ishodišna je masna kiselina za sintezu biološki izuzetno važnih kiselina.
Iz alfa linolenske kiseline sintetizira se EPA, iz ove DPA, iz ove DHA.
Iz alfa linolenske kiseline nastaje 15%EPA i 5%DHA. Efikasnost pretvorbe alfa linolenske kiseline u EPA i DHA mogu umanjiti neki čimbenici (npr. trans izomeri masnih kiselina, visok udio zasićenih masnih kiselina), pa je preporučljivo uključivanje u obrok, uz hranjiva koja sadrže alfa linolensku kiselinu i hranjiva koja sadrže EPA i DHA.

Najizdašniji izvor ove masne kiseline je ulje iz sjemena lana (Linum usitatissimum), a ima je i u sojinom ulju, orasima, lješnjacima, dok je u ostalim biljnim uljima ima vrlo malo.

7.1.3.1.9. EPA ( eikozapentaenska kiselina )

kemijsko ime: cis-5,cis-8,cis-11,cis-14,cis-17-eikozapentaenska
skraćeni oblik: 20:5(n-3)
eng.kratica: EPA

Peterostruko je nezasićena, dugolančana, omega-3, neesencijalna masna kiselina.

Izvori ove masne kiseline su: riblje ulje (srdjele, skuše, potočne pastrve, bakalara, haringe, lososa), masti kitova i tuljana, fitoplankton, lipidi goveđe jetre, životinjski fosfolipidi.

7.1.3.1.10. DPA ( dokozapentaenska kiselina )

kemijsko ime: cis-7,cis-10,cis-13,cis-16,cis-19-dokozapentaenska
skraćeni oblik: 22:5(n-3)
eng.kratica: DPA

Peterostruko je nezasićena, dugolančana, omega-3, neesencijalna masna kiselina.

U većoj količini je ima u tuljanovom ulju.

7.1.3.1.11. DHA (dokozaheksaenska kiselina )

kemijsko ime: cis-4,cis-7,cis-10,cis-13,cis-16,cis-19-dokozaheksaenska
skraćeni oblik: 22:6(n-3)
eng.skraćenica: DHA

Šesterostruko je nezasićena, dugolančana, omega-3, neesencijalna masna kiselina.

Ima je u većim količinama u morskim mikroorganizmima i algama, tunama, mozgu.
.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 4:26 pm

7.1.3.1.12. Konjugirana, "udvojena" ili "uparena" linolna kiselina,(CLA)

Tako se zove jer između dva susjedna nezasićena (dvostruka) veza postoji samo jedan zasićeni (jednostruki) vez.

Bakterije koje naseljavaju burag goveda mogu iz linolne kiseline sintetizirati ovu kiselinu.
Radi se zapravo o više kiselina, čiji se "konjugirani" nezasićeni vezovi mogu nalaziti na 8. i 10., 9. i 11., 10. i 12., ili 11. i 13. ugljikovom atomu.

Mogu tvoriti cis-trans izomere u svim kombinacijama, cis-cis, trans-trans, cis-trans i trans-cis .

U mliječnoj i tjelesnoj masti goveda ima najviše (oko 80% od ukupnih CLA) cis-9,trans-11 izomera, a mnogo manje trans-10,cis-12 i drugih izomera.

Ukupna masa i zastupljenost pojedinih vrsta mikroorganizama u goveđem buragu ovise o vrsti hrane kojom se govedo hrani.
Kod krave, masa mikroorganizama se obično kreće od 2 do 10 kg. (Upravo je aktivnost tih mikroorganizama razlog zbog kojeg krava dnevno izluči, vjetrovima i podrigivanjem, više stotina litara plinova.)
Goveda čiji obrok sadrži više trave i travne silaže, a manje koncentrata (žitarice), imaju u intramuskularnoj masti (mast u mišićima) i više CLA.

Glavni izvor CLA su masti preživača, u masti nepreživača ima ih manje.
Masti sadrže 0,25 do 1,1% CLA.
Biljke sadrže CLA, ali s mnogo manje cis-9,trans-11 izomera, za kojeg se vjeruje da je snažno biološki aktivan izomer.

Čovjek može u CLA pretvoriti trans-11-oktadecensku kiselinu / 18:1(n-7); TVA /.
Goveđe masti sadrže 3-4% TVA.

CLA imaju mnogobrojna pozitivna djelovanja: djeluju protukancerogeno, poboljšavaju stanje krvožilnog sustava, štite od ateroskleroze, ojačavaju imuni sustav.


7.1.3.2. Potrebe pasa u esencijalnim masnim kiselinama

Minimalne potrebe na linolnoj kiselini (omega-6) procjenjuju se na 1% u suhoj tvari hrane (mogu se izraziti i kao % od kalorija hrane).

Kada se govori o hranidbenim potrebama za nekom hranljivom tvari, treba razlikovati minimalne potrebne količine (najmanja količina hranljive tvari kod koje se još ne pokazuju znakovi manjka, odnosno bolesti), optimalne količine ili optimalne potrebe i maksimalno dopuštene količine (iznad tih količina počinje štetno djelovanje hranljive tvari).
Kod nekih hranljivih tvari raspon između minimalnih i maksimalnih količina je velik, a kod nekih vrlo malen (kod takvih je potreban povećan oprez pri doziranju).

Komercijalne pseće hrane sadrže obično 1,5-3,0% linolne kiseline u suhoj tvari.

Važan je omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina, obzirom da mogu biti kompetitivne. (Omega-6 niz nikada ne prelazi u omega-3 niz, i obratno.)
Uglavnom se preporuča omjer 5:1 u korist omega-6 masnih kiselina.

No, preporuke se kreću u prilično širokom rasponu od 3:1 do 10:1.

U uobičajenoj prehrani pasa (i ljudi), često je taj odnos preširok i potrebno ga je smanjiti dodatnim unošenjem omega-3 masnih kiselina.
(Samo radi usporedbe, kod ljudi se preporuke obično kreću 4-5:1, a neke idu čak i do 1:1. Svjetska zdravstvena organizacija preporuča u ishrani odraslih osoba 3% ukupnih kalorija iz višestruko nezasićenih masnih kiselina, a 5% za djecu i dojilje.)

Manjak višestruko nezasićenih masnih kiselina u hrani može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme (na kratki i dugi rok), no i višak je opasan.
Naime, povećane količine višestruko nezasićenih m.k. u hrani povećavaju i potrebe za antioksidantima (npr. vitaminu E), kako bi se u organizmu spriječila peroksidacija i pojava slobodnih radikala.

Tome su češće izložene mačke, koje uglavnom obožavaju ribu (ribe su prirodni mačkin plijen, a mačke imaju posebnu, nasljedno koordiniranu kretnju za hvatanje ribe), pa im njihovi vlasnici daju ribu u većim količinama, i to najčešće baš srdjele, koje su izrazito masna vrsta.
Posljedica može biti i upala potkožnog masnog tkiva, pansteatitis ili "bolest žute masti", ozbiljna bolest, koja ako se ne liječi ima smrtni ishod.

Srdjele su, inače, izvanredan izvor omega-3 masnih kiselina(EPA i DHA)!
No, tako je to u hranidbi, ni s najboljim stvarima ne treba pretjerivati!

_____________________________________________


Kao sredstvo ublažavanja tegoba kod prirođenog iščašenja kuka spominju se i omega-3 masne kiseline.

Radi se o tome da, među ostalim, omega-6 i omega-3 masne kiseline imaju i funkciju regulacije intenziteta upalnih reakcija.
Upala je prirodna obrambena reakcija organizma, no u slučajevima kada je upalna reakcija prejaka u odnosu na uzročnika upale, može biti i vrlo štetna.
Između upalnog i protuupalnog djelovanja u organizmu postoji dinamička ravnoteža.
Omega-3 masne kiseline djeluju protuupalno, kao što protuupalno djeluju i npr. hormoni nadbubrežne žlijezde kortikosteroidi.

Omega-6 i omega-3 masne kiseline u ishrani trebaju biti zastupljene u nekom omjeru. Kako je uloga omega-3 m.kiselina uočena relativno kasno (ranije su se esencijalne masne kiseline, dakle omega-6 i omega-3 m.k., normirale zajedno i nije se pravila razlika između njih), to je novije područje i potrebni omjeri nisu točno poznati, pa postoje razne preporuke, a kreću se od 10:1 u korist omega-6 m.k. do omjera 1:1.
Uglavnom se za pse uzima omjer 5:1 u korist omega-6 m.k.
Uobičajena hrana pasa (a i ljudi) sadrži preširok omjer ovih kiselina, pa se preporučuje dodavanje omega-3 m.k. u hranu.

No, kod toga postoji jedan problem, naime nije moguće obračunavati na jednak način alfa linolensku, eikozapentaensku (EPA) i dokozaheksaensku kiselinu (DHA). Iz alfa linolenske kiseline, omega-3 esencijalne masne kiseline, koja je sama fiziološki neaktivna, u organizmu se sintetiziraju fiziološki aktivne omega-3 kiseline, EPA i DHA. Navodi se da je konverzija alfa linolenske kiseline u EPA oko 15%, a u DHA oko 5%. Dakle nije svejedno da li se pri normiranju omega-3 masnih kiselina obračun vrši u alfa linolenskoj kiselini, EPA ili DHA.
Mislim da bi bilo možda najispravnije dodavati sve tri masne kiseline. Dodatkom fiziološki neaktivne alfa linolenske kiseline omogućavamo organizmu da sam regulira intenzitet sinteze EPA i DHA, dok dodatkom fiziološki aktivnih EPA i DHA postižemo sigurnost u snabdijevanju omega-3 masnim kiselinama, obzirom da konverzija alfa linolenske kiseline posredno i neposredno ovisi o više čimbenika i može biti usporena.

Najizdašniji izvor alfa linolenske kiseline je sjeme lana, odnosno laneno ulje. Inače, lan je zanimljivo hranjivo i mješavina je s jedne strane važnih hranljivih tvari, omega-3 masne kiseline i lignana, a s druge strane vrlo štetnih cijanogenih tvari.

Nama najbliži i najjeftiniji izvor EPA i DHA su srdjele, koje ih sadrže cca 1,5-3,0% od tjelesne mase. (Sadržaj masti varira u srdjelama između 7% i 15%, a varira i udio omega-3 masnih kiselina u masti.)
Recimo, količina EPA i DHA koju sadrži 1 kg srdjela (cca 20 kuna) košta upakirana u kapsule 50-100 kuna.

Kod dodavanja većih količina višestruko nezasićenih masnih kiselina treba povećati i unos antioksidanata, u prvom redu vitamina E.

Kad već govorim o VNMK, onda bih još dodao da bi bilo korisno psima hranjenim mesom peradi u prehranu uvesti i nešto goveđeg loja (bolje junećeg, obzirom da se u loju starijih životinja mogu nagomilati neke štetne tvari; ali to je opet druga priča) kao izvora konjugirane linolne kiseline.



7.1.3.3. Sadržaj masnih kiselina u nekim mastima koja se najčešće koriste u ishrani pasa

Sadržaj ulja i sastav masnih kiselina u ulju, dosta varira u biljkama, ovisno prvenstveno o sorti i uvjetima uzgoja.

Kod životinja dosta ovisi o vrsti hrane kojom su hranjene.

Vrijednosti koje ću ovdje navesti su, dakle, samo okvirne, orijentacione.
Navest ću samo najzastupljenije, i u ishrani pasa najvažnije masne kiseline.


7.1.3.3.1. Sojino ulje ( soja, Soja hispida )

Sojino sjeme sadrži (%):

sirovog proteina: 35-48%
sirove masti: 16-24%
NET: 22-25%
sirovih vlakana: 5-8%
sirovog pepela: 4,5-6%
vode: 5-12%

Proteini sojinog sjemena izvrsnog su aminokiselinskog sastava, sadrže dosta esencijalnih aminokiselina, s izuzetkom metionina.

Sirovo sojino sjeme sadrži više antinutritivnih tvari: inhibitore proteolitičkih encima tripsina i kimotripsina, encim koji razgrađuje karotene, antivitamin D, antivitamin B 12.
Sve te antinutritivne tvari uspješno se uništavaju termičkom obradom.

Sastav masnih kiselina u sojinom ulju (%):

miristinska, /14:0/ : 0,2-0,4
palmitinska: 8-11
stearinska: 2-4
arahinska: /20:0/ : 1-2 (ovu kiselinu ne treba miješati s arahidonskom)
oleinska: 25-35
linolna: 49-53
alfa linolenska: 6-12

Omjer omega-6 i omega-3 iznosi otprilike 5-6:1, dakle zadovoljavajući je, ali njome ne možemo popraviti preširok odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u obroku.
.


Zadnja promjena: ; pon lis 08, 2007 4:43 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 4:28 pm

7.1.3.3.2. Laneno ulje ( lan, Linum usitatissimum )

Sjeme lana sadrži (%):

sirovog proteina: 20-24
sirove masti: 30-38
NET: 20-23
sirovih vlakana: 5-7
sirovog pepela: oko 4
vode: 4-6

Laneno sjeme zanimljiva je mješavina vrlo štetnih tvari i tvari vrlo visoke hranidbene vrijednosti.

U lanenom sjemenu nalaze se glikozid linamarin (sadržaj ovisi o sorti) i encim linamaraza, koja u želucu razgrađujući linamarin daje, među ostalim i cijanovodičnu kiselinu .
Određenim postupcima ove tvari se mogu svesti na količinu koja više nije opasna za zdravlje.
Akademik Sergej Forenbacher u svojoj knjizi "Otrovne biljke i biljna otrovanja životinja" objašnjava kako se u "kućnoj radinosti" mogu linamarin i linamaraza svesti na količinu koja više nije škodljiva.
Citiram: "Vlaženjem lanenih uljanih pogača toplom vodom pospješuje se oslobađanje cijanovodične kiseline, a kuhanjem (najmanje 10 min) razara se linamaraza i sprečava oslobađanje cijanovodične kiseline. Sadržaj pak linamarina smanjuju se do neznatnog i neopasnog ostatka ako se uljane pogače u obliku fino usitnjene sačme pomiješaju s kipućom vodom i ostave stajati do sljedećega dana."

Laneno sjeme sadrži peptid linatin, antivitamin B6 (antipiridoksin), koji sprječava djelovanje vitamina B6. Linatin se može iz lanenog brašna ukloniti ispiranjem vodom.

Glede ovih štetnih tvari, sigurnija je uporaba lanenog ulja, u koje ove tvari prelaze u bezopasnim količinama. No, u tom slučaju gubimo izuzetno vrijedan sastojak, lignan, koji se nalazi u ljusci lanenog sjemena, a u ulje prilikom tiještenja prelazi svega nekoliko postotaka od ukupne količine u sjemenu.
Lignani su biljni fenoli, a rašireni su u biljnom svijetu u mnoštvu varijacija. Snažni su antioksidanti, višestruko snažniji od vitamina E. Obično se u većim koncentracijama nalaze u sjemenju, gdje pričuvnu mast štite od oksidacije, ali ima ih i u drugim dijelovima biljke.
Antioksidanti općenito, ne samo ovaj, koncentrirani su u onim dijelovima biljke koji su najizloženiji oksidaciji. Primjerice, u klici pšeničnog sjemena, koja sadrži dosta masti, nalazi se izuzetno velika količina vitamina E, čak 180 mg/kg klica.
Lignani se intenzivno istražuju zbog svog protutumorskog djelovanja.
Lignan iz lanenog sjemena ima ulogu u prevenciji karcinoma dojke i debelog crijeva. Ima i protuvirusno, protubakterijsko i protugljivično djelovanje. U većim količinama može izazvati reproduktivne smetnje.
Sjeme lana najsnažniji je poznati koncentrat lignana.
Od hranjiva koja se koriste u hranidbi pasa, ima ih dosta u mrkvi i brokuli.

Pripravak koji sjedinjuje dvije najvrednije tvari u lanu, alfa linolensku kiselinu i lignan, jest ulje s primiješanim sjemenskim ljuskama.

Laneno ulje, među svim uljima, ima najveći sadržaj esencijalne alfa linolenske kiseline (omega-3).
Pri tome treba reći da postoje sorte kod kojih je selekcijom smanjen sadržaj ove masne kiseline u ulju, kako bi bilo pogodnije za preradu u margarin.

Sastav masnih kiselina u lanenom ulju (%):

palmitinska: 3-5
stearinska: 4-5
oleinska: 15-20
linolna: 15-25
alfa linolenska: 40-55

Omjer omega-6 i omega-3 je otprilike 0,4:1 , dakle tim uljem možemo lako popraviti preširok odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u obroku.

Neki proizvođači komercijalnih psećih hrana dodaju sjeme lana u svoju hranu.


7.1.3.3.3. Suncokretovo ulje ( suncokret, Helianthus annuus )

Sjeme suncokreta sadrži (%):

sirovog proteina: 14-20
sirove masti: 35-50
NET: oko 14
sirovih vlakana: 23-30
sirovog pepela: 2-3
vode: 6-10

Proteini jezgre suncokreta dobrog su aminokiselinskog sastava, a zbog svog relativno visokog sadržaja metionina i cistina dobro se nadopunjuju sa sojinim proteinima, koji imaju nižu razinu ovih aminokiselina.

Suncokretovo ulje ima vrlo visok udio alfa tokoferola (tokoferol s najjačom E-vitaminskom aktivnošću) u ukupnim tokoferolima.
Sadržaj tokoferola u 1kg ulja je: 600mg alfa tokoferola, 15mg beta tokoferola, 10mg gama tokoferola.

Sastav masnih kiselina u suncokretovom ulju znatno se razlikuje između običnih sorti i visoko oleinskih sorti. U ovim drugim smanjen je udio linolne kiseline na 10-15%,a povećan udio oleinske kiseline na 70-80%, s ciljem da ulje postane stabilnije pri preradi i prikladnije za jela koja se pripremaju termičkom obradom.

Sastav masnih kiselina u ulju običnih sorti suncokreta (%):

palmitinska: 4-7
stearinska: 3-5
oleinska: 15-20
linolna: 55-75
alfa linolenska: 0,6-1,0

Suncokretovo ulje dobijeno od običnih sorti je, kako se vidi, izvanredan izvor esencijalne linolne kiseline (omega-6), ali slab izvor esencijalne alfa linolenske kiseline (omega-3).
Omjer između omega-6 i omega-3 masnih kiselina je 80 i više : 1 .
Ovaj nepovoljan omjer može se popraviti dodatkom lanenog ulja.


7.1.3.3.4. Maslinovo ulje ( maslina, Olea europea )

Sastav masnih kiselina u maslinovom ulju ovisi o sorti, ali i o zemljopisnoj širini, ista sorta kad se uzgaja sjevernije, daje ulje s više nezasićenih masnih kiselina. Ista pojava naglašena je i kod suncokreta. Kod nas, istarsko maslinovo ulje ima više nezasićenih masnih kiselina.

Sastav masnih kiselina u maslinovom ulju (%):

palmitinska: 9-11
stearinska: 2-4
oleinska: 70-80
linolna: 4-8
alfa linolenska: 0,6-1,0

Maslinovo ulje nije izdašan izvor esencijalnih masnih kiselina.
Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina je otprilike 7-9:1 , dakle samo donekle povoljan.
O prednostima maslinovog ulja pisao sam ranije.


7.1.3.3.5. Ulje kukuruznih klica ( kukuruz, Zea mays )

Sjeme kukuruza sadrži (%):

sirovog proteina: 8-10
sirove masti: 3,5-4,5
NET: 67-72
sirovih vlakana: 1,5-2,5
sirovog pepela: 1,2-1,8
vode: 10-13

Zrno kukuruza prvenstveno je energetska hrana, s mnogo škroba (90% NET-a). Proteini su slabog aminokiselinskog sastava, a posebno su deficitarni na esencijalnim aminokiselinama triptofanu, metioninu i lizinu, i poluesencijalnoj AK cistinu.

Najveći dio ulja sadržan je u klici, koja čini oko 8-10% težine zrna.
Klice se prvo odstrane iz zrna, a onda se iz njih izdvaja ulje.

Sastav masnih kiselina u ulju kukuruznih klica (%):

palmitinska: 9-15
stearinska: 2-3
oleinska: 25-35
linolna: 40-55
alfa linolenska: 1,2-2,3

Ulje kukuruznih klica odličan je izvor esencijalne linolne kiseline (omega-6), a slab izvor esencijalne alfa linolenske kiseline (omega-3).
Omjer omega-6 i omega-3 je otprilike 25-35:1, dakle nepovoljan je.


7.1.3.3.6. Mliječna mast kravljeg mlijeka

Kravlje mlijeko sadrži najčešće 12-14% suhe tvari.
Najvarijabilniji je sadržaj masti, manje proteina, a najmanje mliječnog šećera.
Mlijeko s 13,2% suhe tvari ima otprilike 4% mliječne masti, 3,5% proteina, 4,9% mliječnog šećera ili laktoze i 0,8% minerala.

Kravlje mlijeko sadrži (%):

sirovog proteina: 2,8-3,8
sirove masti: 3,0-4,2
NET: 4,5-5,2
sirovog pepela: 0,6-0,9
vode: 86-88

Proteini mlijeka imaju odličan aminokiselinski sastav.

Sastav masnih kiselina dosta varira ovisno o prehrani.
Mliječna mast za razliku od tjelesnih masti, ima dosta kratko- i srednjelančanih masnih kiselina.
Kravlje mlijeko ima otprilike 3,5-5,0% višestruko nezasićenih masnih kiselina u ukupnim masnim kiselinama, dok ih kujinom mlijeku ima oko 14%.

Sastav masnih kiselina u mliječnoj masti (%):

maslačna /4:0/ : 2,5-5,0
kapronska /6:0/ : 1,5-2,0
kaprilna /8:0/ : 1-2
kaprinska /10:0/ : 1,5-2,5
laurinska /12:0/ : 2-5
miristinska /14:0/ : 9-12
miristoleinska /14:1(n-5)/ : 1,0-1,5
palmitinska /16:0/ : 20-30
palmitoleinska /16:1(n-7)/ : 3-4
stearinska /18:0/ : 7-14
oleinska /18:1(n-9)/ : 28-35
linolna /18:2(n-6)/ : 2-6
konjugirana linolna /18:2(n-različito)/ : 0,4-0,9
alfa linolenska /18:3(n-3)/ : 0,4-2,0
arahinska /20:0/ : 0,4-1,2
eikozadienska /20:2(n-6)/ : tragovi
arahidonska /20:4(n-6)/ : 0,2-1,0

Omjer između omega-6 i omega-3 može biti vrlo različit, a na njega se može jako utjecati hranom.

Sadržaj konjugirane linolne kiseline (CLA) u mliječnoj masti također je pod jakim utjecajem hrane: na koncentratnim obrocima svega je 0,3-0,4% , na paši oko 1%, a uz dodatak suncokretovog i lanenog ulja penje se na preko 2% u mliječnoj masti.
.


Zadnja promjena: ; pon lis 08, 2007 4:53 pm; ukupno mijenjano 2 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 4:31 pm

7.1.3.3.7. Mliječna mast kozjeg mlijeka

Kozje mlijeko sadrži prosječno 13,5% suhe tvari, 4,2% mliječne masti, 3,1% proteina, 4,9% mliječnog šećera i 0,8% minerala.

Kozje mlijeko sadrži (%):

sirovog proteina: 2,8-3,8
sirove masti: 2,8-4,8
NET: 4,1-5,1
sirovog pepela: 0.7-0,9
voda: 84-89

Proteini kozjeg mlijeka odličnog su aminokiselinskog sastava.

Sastav masnih kiselina dosta ovisi, kao i kod krava o ishrani.
Sadržaj kratko- i srednjelančanih masnih kiselina znatno je veći nego u kravljem mlijeku.
Višestruko nezasićenih masnih kiselina ima približno kao i u kravljem mlijeku.
Sadržaj konjugirane linolne kiseline ovisi dosta o ishrani.

Sastav masnih kiselina u mliječnoj masti (%):

maslačna /4:0/ : 1,5-3,0
kapronska /6:0/ : 2,1-2,5
kaprilna /8:0/ : 2,7-4,0
kaprinska /10:0/ : 8-12
laurinska /12:0/ : 4,5-6,0
miristinska /14:0/: 11,1-12,5
palmitinska /16:0/ : 25-29
palmitoleinska /16:1/ : 2-3
stearinska /18:0/ : 6,0-8,5
oleinska /18:1/ : 20-27
linolna /18:2(n-6)/ : 2,6-3,6
konjugirana linolna /18:2(n-različito)/ : 0,4-1,0
alfa linolenska /18:3(n-3)/ : do 1
arahinska /20:0/ : 0,4
arahidonska /20:4(n-6)/ : 1
ostale VNMK : 0,5

Omjer omega-6 i omega-3 m.k. može se biti vrlo različit, a na njega se može utjecati hranom.


7.1.3.3.8. Mliječna mast ovčjeg mlijeka

Sastav ovčjeg mlijeka ovisi o pasmini, ishrani, fazi laktacije i dr.
Prosječno sadrži 18,5% suhe tvari, 7,1% masti, 6,0% proteina, 4,5% laktoze i 0,9% minerala.

Ovčje mlijeko sadrži (%):

sirovog proteina: 5,0-6,5
sirove masti: 6-8
NET: 4-5
sirovog pepela: 0,8-1,0
vode: 77-84

U mliječnoj masti ima malo beta karotena, za razliku od kravljeg mlijeka, pa je zato boja mlijeka i mliječnih prerađevina izrazito bijela.
U mliječnoj masti ovčjeg mlijeka ima nešto više VNMK, nego u m.m.kravljeg mljika.

Sastav masnih kiselina u mliječnoj masti (%):

maslačna /4:0/: 3-5
kapronska /6:0/: 2,6-4,0
kaprilna /8:0/: 2,2-4,0
kaprinska /10:0/: 5-8
laurinska /12:0/: 4-6
miristinska /14:0/: 9,5-11,5
palmitinska /16:0/: 22-25
palmitoleinska /16:1/: 2,0-2,2
stearinska /18:0/: 9-12
oleinska /18:1/: 22-26
linolna /18:2(n-6)/: 2-5
konjugirana linolna /18:2(n-različito)/: 0,8-1,5
alfa linolenska /18:3(n-3)/: do 1
arahinska /20:0/: 0,4-0,5
arahidonska /20:4(n-6)/: 0,1

Omjer omega-6 i omega-3 m.k. može biti različit, a na njega utječe ishrana.


7.1.3.3.9. Goveđa tjelesna mast

Sastav tjelesne masti manje varira kod preživača nego kod nepreživača.
No, i kod preživača ovisi o prehrani, naročito konjugirana linolna kiselina, omega-6 i omega-3 masne kiseline.
Tjelesna mast na raznim dijelovima tijela ima različiti sastav.

Sastav masnih kiselina goveđe tjelesne masti (%):

palmitinska /16:0/: 24-29
palmitoleinska /16:1/: 2-4
stearinska /18:0/: 17-22
trans-11-oktadecenska(TVA) /18:1(n-7)/: 3-4
oleinska /18:1(n-9)/: 33-42
linolna /18:2(n-6)/: 2,0-4,0
konjugirana linolna(CLA) /18:2(n-različito)/: 0,3-0,9
alfa linolenska /18:3(n-3)/: 0,7-1,5
arahidonska /20:4(n-6)/: 0,3-1,0
EPA,DPA,DHA: tragovi

Omjer omega-6 i omega-3 iznosi otprilike 3-6:1, dakle povoljan je. No raspon može biti i znatno varijabilniji, čak 1,5-12:1.


7.1.3.3.10. Ovčja tjelesna mast

Sastav ovčje masti ovisi o dobi, pasmini, a naročito o ishrani.
Mast ovaca koje pasu ima uzak omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina (1,5-2,5:1) i dosta konjugirane linolne kiseline (masti trava sadrže više omega-3 nego omega-6 m.k.), a mast ovaca koje se hrane koncentratima ima širi omjer omega-6 i omega-3 m.k. (6-10:1),obzirom da žitarice imaju širok omjer o-6 i o-3 m.k., i obično manje CLA.
Mast s raznih dijelova tijela ima različit sastav masnih kiselina.

Sastav masnih kiselina ovčje tjelesne masti (%):

palmitinska /16:0/: 22-25
palmitoleinska /16:1/: 2-3
stearinska /18:0/: 15-25
oleinska /18:1(n-9)/: 25-40
linolna /18:2(n-6)/: 2-4
konjugirana linolna /18:2(n-različito)/: 0,5-1,2
trans-11-oktadecenska(TVA) /18:1(n-7)/: 2-7
alfa linolenska /18:3(n-3)/: 0,2-2,2
arahidonska /20:4(n-6)/: oko 0,5
EPA, DPA, DHA: tragovi

Omjer omega-6 i omega-3 m.k. može biti ovisno o prehrani u rasponu od vrlo povoljnog do samo donekle povoljnog.


7.1.3.3.11. Kokošja tjelesna mast

Sastav kokošje tjelesne masti izrazito je ovisan hrani.

Perad iz industrijskog uzgoja, hranjena uobičajenim smjesama, ima vrlo širok omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina, oko 15-20:1.
Omjer se može bitno smanjiti dodavanjem hraniva bogatih na omega-3 m.k., npr. lanenim uljem.
Mast peradi držane na slobodnoj ispaši, ima uzak omjer omega-6 i omega-3 m.k. Trave i djeteline sadrže više omega-3, nego omega-6 m.k.
Kukci su također izvor omega-3 m.k. Kukci mogu imati različit sadržaj masti u tijelu, kod nekih dostiže i do 30%. Neke vrste kukaca imaju izrazito visok udio omega-3 m.k. u mastima, do 40%, a omjer omega-6 prema omega-3 m.k. može biti 0,5 i manje:1. To je čest slučaj kod skakavaca (Saltatoria) i leptira (Lepidoptera).

Sadržaj konjugirane linolne kiseline u masti peradi, obzirom na slabo razvijenu mikrofloru u probavilu, ovisi o sadržaju ove kiseline u hrani.
Mast peradi iz industrijskog uzgoja ima malo CLA. (Dodavanjem CLA u hranu, sadržaj u masti se može povećati i na više od 10%, ali je to, barem za sada, bez praktičnog značenja.)

Sastav masnih kiselina u kokošjoj tjelesnoj masti (%):

palmitinska /16:0/: 20-25
palmitoleinska /16:1/: 1,5-7,0
stearinska /18:0/: 5-11
oleinska /18:1(n-9)/: 30-40
linolna /18:2(n-6)/: 15-25
konjugirana linolna /18:2(n-različito)/: tragovi (u pokusima 14% i više)
alfa linolenska /18:3(n-3)/: 0,8-2,0
arahidonska /20:4(n-6)/: 3-6
EPA,DHA: tragovi

Kako danas većina peradi dolazi iz industrijskog uzgoja, može se reći da je omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u masti peradi nepovoljan.

__________________


Zadnja promjena: ; pon lis 08, 2007 4:56 pm; ukupno mijenjano 1 put.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 4:33 pm

__________________

Uljane pogače su ostatak nakon tiještenja ulja hidrauličnim tijeskovima i sadrže 5-10% ulja.

Uljane ekspeler pogače su ostatak nakon tiještenja ulja pužnim tijeskovima i sadrže oko 3% ulja.

Uljane sačme su ostatak nakon ekstrakcije ulja nekim otapalom (npr.heksanom, benzinom) i sadrže 1% ili manje ulja.
____________________


7.1.3.3.12. Mast kokošjeg jajeta

Bjelanjak čini oko 59% mase jaja, žumanjak oko 30%, a ljuska oko 11%.
Udio pojedinih dijelova može nešto varirati.

Sastav kokošjeg jaja (%):

-----------------------cijelo jaje-j.bez ljuske-žumanjak-bjelanjak-ljuska

suha tvar:--------------34---------26------------52----------12-------98
sirovi protein:----------12---------13------------17----------11--------6
sirova mast:------------10---------11------------33----------0,2-----tragovi
NET:----------------------1-----------1-------------1----------0,8------tragovi
sirovi pepeo:------------11----------1-------------1--------tragovi----92

Proteini kokošjeg jaja izvanredne su kvalitete.

Sastav masti kokošjeg jaja jako ovisi o ishrani, slično tjelesnoj masti kokoši.
Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina ipak je povoljniji, čak i kod jaja kokoši iz industrijskog uzgoja, kod kojih iznosi otprilike 8-12:1.

Razlika između masti jaja i tjelesne masti jest i u tome što mast jaja ima više DHA, pa to dodatno omjer o-6/o-3 m.k. čini povoljnijim.
Naime, kako je konverzija alfa linolenske kiseline u DHA mala, ne može se prilikom utvrđivanja ukupnih omega-3 masnih kiselina, jedna masena jedinica DHA poistovjetiti (po jačini fiziološkog djelovanja) s jednom masenom jedinicom alfa linolenske kiseline.

Kod kokoši na slobodnoj ispaši, ili pak hranjenih posebnim hranjivima, količina omega-3 masnih kiselina može biti značajno povećana, a omjer omega-6 i omega-3 m.k. sužen na otprilike 2:1.
Sadržaj konjugirane linolne kiseline u jajetu ovisi, kao i njen sadržaj u tjelesnoj masti, o ishrani.

Sastav masnih kiselina u masti kokošjeg jajeta (%):

palmitinska /16:0/: 23-26
palmitoleinska /16:1/: 1-5
stearinska /18:0/: 5-12
oleinska /18:1/: 32-48
linolna /18:2(n-6)/: 10-25
konjugirana linolna /18:2(n-razno)/: tragovi, pri posebnoj hranidbi do 8
alfa linolenska /18:3(n-3)/: 0,5-1,3 pri posebnoj hranidbi do oko 5
arahidonska /20:4(n-6)/: 2-4
EPA /20:5(n-3)/: tragovi
DHA /22:6(n-3)/: 0,6-1,0 pri posebnoj hranidbi 2-3

Omjer omega-6 i omega-3 masnih kiselina u masti kokošjeg jajeta može varirati od donekle povoljnog do vrlo povoljnog.


7.1.3.3.13. Riblje ulje

Sadržaj masti u ribama ovisi o vrsti, starosti, spolu, prehrambenim prilikama, migraciji, sezoni mriješćenja i dr., a iznosi otprilike 2-20%mase tijela.

Približan sadržaj masti po vrstama riba: štuka 1-1,5%, smuđ 2-3%, grgeč 4%, šaran 5-10%, jegulja 20-30%, bakalar 5%, sleđ ili haringa 7-23%, skuša 15-22%, kapelin 10-17%, losos 5-15%, srdjelica 7-14%, srdjela 7-15%, inćun 10-20%.

Sastav masnih kiselina također varira, naročito prema vrstama riba.

Ono što karakterizira riblju mast(ulje) jest visoki udio dugolančanih masnih kiselina s 20-22 ugljikova atoma, koji se kreće oko 20-30%, a isto tako i visoki udio masnih kiselina s 5 i 6 nezasićenih vezova, koji iznosi oko 15-30%. U tjelesnoj masti većine sisavaca i ptica obično ima oko 5% m.k. s 20-22 C-atoma i oko 1% m.k. s 5 i 6 nezasićenih vezova.

Slatkovodne ribe imaju nešto više alfa linolenske kiseline i masnih kiselina sa 16 i 18 C-atoma, a morske imaju više masnih kiselina s 20-22 C-atoma.

Riblje ulje sadrži mnogo EPA i DHA. Omjer o-6/o-3 masnih kiselina u korist je omega-3 masnih kiselina.

Podešava li se omjer o-6/o-3 m.k. u obroku dodavanjem ribljeg ulja, odnosno povećava udio o-3 m.k., ne bi trebalo pri izračunavanju ukupnih omega-3 masnih kiselina naprosto zbrojiti količine EPA i DHA s količinom alfa linolenske kiseline. Alfa linolenska kiselina nije fiziološki aktivan oblik omega-3 masnih kiselina, nego su to masne kiseline koje se u organizmu sintetiziraju iz nje. Konverzija alfa linolenske kiseline u EPA i DHA (zbirno) je oko 20%, ali to je vrlo promjenljivo.
Pri doziranju ribljeg ulja, ali i drugih hranjiva bogatih višestruko nezasićenim masnim kiselinama, treba biti pažljiv, jer svaki dodatak VNMK povećava potrebe za antioksidantima, kako bi se spriječila peroksidacija u organizmu. Što masne kiseline imaju više nezasićenih vezova, jače je i njihovo djelovanje u tom smislu.
Ulja dobijena iz riblje jetre sadrže mnogo vitamina A, pa i o tome treba voditi računa.

Riblja ulja proizvode se iz cijelih riba, iz ostataka pri obradi i konfekcioniranju riba, i iz riblje jetre.
Riblja brašna za stočnu hranu, koja se proizvode iz masnih vrsta riba, u pravilu se obezmašćuju, a ulje je nusproizvod.

Sastav masnih kiselina nekoliko vrsta ribljih ulja (%):

legenda:
m-menhaden, h-haringa ili sleđ, sk-skuša, sr-srdjela, L-losos, t-tuna, jetra bakalara


masna kiselina-------------m---------h--------sk

palmitinska/16:0/-------15-17-------12--------15
stearinska/18:0/--------2,5-4,0------1----------4
oleinska/18:1/----------11-15--------12--------17
linolna/18:2(n-6)/-------1,2-2,2------1,1-------1,3
a-linolenska/18:3(n-3)/--1,5--------0,7-1,1----0,3
EPA/20:5(n-3)/----------12-16--------4-7-------11-15
DPA/22:5(n-3)/----------2,5-5,0------0,7--------3
DHA/22:6(n-3)/----------8-9---------4,0-4,5----8-13


masna kiselina-------------sr----------L-----------t

palmitinska----------------22----------10-----------
stearinska-------------------------------4------------
oleinska--------------------15----------17-----------
linolna-----------------------------------1,5----------
a-linolenska-----------------------------1------------
EPA----------------------15-18--------8-13--------5
DPA----------------------2,0-2,5-------------------1.2
DHA-----------------------9-15--------11-18------27


masna kiselina------------jetra bakalara

palmitinska------------------8-16
stearinska-------------------2,5-3,0
oleinska----------------------22-29
linolna--------------------------5
a-linolenska------------------1-2
EPA----------------------------7-10
DPA-----------------------------1
DHA---------------------------6-9

Postoji i mnoštvo dodataka hrani (suplemenata), koji sadrže riblja ulja sa standardiziranim količinama EPA i DHA, obično 1g ulja sadrži 180 mg EPA i 120 mg DHA.
______________

Američki menhaden (Brevoortia tyrannus), porodica sleđevi (Clupeidae), red sleđevke Clupeiformes), sitna je morska riba koja se ne koristi za ljudsku ishranu, već se prerađuje u riblje brašno za ishranu stoke.


7.1.3.3.14. Ulje dvogodišnje pupuljke ili noćurka (Oenothera biennis)

Naziva se još i svitnica pupoljka, pupoljica, pupoljka američka. Svrstava se u porodicu pupuljki, Onagraceae.

Njeni žuti cvjetovi otvaraju se kasno poslijepodne, ostaju otvoreni cijelu noć, a ujutro uvenu; po tome je i dobila ime noćurak.

Potječe iz Sjeverne Amerike, gdje je među starosjedilačkim stanovništvom bila cijenjena ljekovita biljka.
U Europi se proširila kao ukrasna i jestiva biljka.

Biljka u prvoj godini života razvija veliki jestivi korijen, a u drugoj cvate i donosi uljevito sjeme, čije ulje sadrži dosta gama linolenske kiseline.
Jestivi su i mladi listovi.
U Europi je s vremenom podivljala, pa se može naći na raznim zapuštenim mjestima, uz željezničke pruge, kanale, na kamenitom i pjeskovitom tlu.
Ruderalna je biljka.
Za stoku koja je pase u većim količinama može biti otrovna.

Postoje mnoge sorte i hibridi s povećanim količinama ulja u sjemenu i povećanom količinom gama linolenske kiseline u ulju.
Uzgaja se plantažno.

Sastav masnih kiselina u ulju d.pupuljke (%):

palmitinska/16:0/: 7
stearinska/18:0/: 2
oleinska/18:1/: 6-11
linolna/18:2(n-6)/: 65-80
alfa linolenska/18:3(n-3)/: 1
gama linolenska/18:3(n-6)/: 7-12

Postoje preparati s uljem ove biljke namijenjeni psima.
.


Zadnja promjena: ; pon lis 08, 2007 5:18 pm; ukupno mijenjano 3 put/a.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon lis 08, 2007 4:35 pm

7.1.3.3.15. Ulje boražine (boražina, Borago officinalis)

Naziva se još i poreč, boražinica, borežina, kosmelj.
Svrstava se u porodicu oštrolista, Boraginaceae.

Jednogodišnja je biljka. Cvjetovi su plave boje. Listovi su obrasli oštrim dlačicama.

Postojbina joj je Sredozemlje. U Dalmaciji i Primorju samonikla je, a može predstavljati i neugodan korov.

Od davnina je poznata kao ljekovita biljka (listovi, cvjetovi).
Poznata je i kao jestiva biljka. Mladi listovi pripremaju se kao salata, a služe i kao začin.
Medonosna je biljka.

Dodirivanje starih listova može izazvati upalu i osip na koži.
Cijela biljka sadrži i neke po zdravlje štetne tvari, koje u ulje prelaze u neznatnim količinama. Ipak, postoje neke preporuke da se dnevni unos ovog ulja kod ljudi ograniči na 1-2 grama.

Ulje sjemenke sadrži dosta gama linolenske kiseline.
Uzgaja se plantažno.

Sastav masnih kiselina u ulju sjemenki boražine (%):

palmitinska/16:0/: 9-12
stearinska/18:0/: 3-4
oleinska/18:1(n-9)/: 15-20
linolna/18:2(n-6)/: 30-40
alfa linolenska/18:3(n-3)/: 1
gama linolenska/18:3(n-6)/: 18-25

Neki proizvođači dodaju boražinino ulje u pseću hranu.


7.1.4. Kvarenje masti

Dva glavna uzroka kvarenja masti su hidrolitička razgradnja triglicerida i oksidacija masti.

7.1.4.1. Hidrolitička razgradnja triglicerida

Pri ovoj vrsti kvarenja masti pojavljuju se slobodne masne kiseline.

Razgradnja se odvija pod utjecajem encima zaostalim u masti ili uslijed djelovanja mikroorganizama.

Djelovanje mikroorganizama moguće je samo ako su mastima zaostali voda i proteini. Takvo je kvarenje češće kod životinjskih masti nego kod biljnih.

Encimatsko kvarenje je rjeđe kod životinjskih masti obzirom da se one u pravilu tehnički obrađuju, pretapaju uz povišenu temperaturu, pri čemu se encimi uništavaju.
Biljne masti podvrgavaju se cijelom nizu postupaka kojima se sprječava encimatsko kvarenje.

Hidrolitička razgradnja triglicerida pri kojoj se pojavljuju slobodne kiseline, zapravo je vrsta «predprobave» i nije štetna po zdravlje. No, neke slobodne masne kiseline svojim neugodnim mirisom kvare organoleptičku kvalitetu i stoga nije poželjna. Osim toga ta razgradnja može ukazivati na prisutnost mikroorganizama i veći sadržaj vode, što pak može potencirati druge vrste kvarenja.


7.1.4.2. Oksidacijsko kvarenje masti (ranketljivost)

Kisik se veže na mjesto dvostrukih vezova nezasićenih masnih kiselina, pri čemu se stvaraju peroksidi, a u daljnjem procesu i slobodni atomi kisika, koji zatim lančanom reakcijom još ubrzavaju proces.
Kisik se može vezati i na prvi ugljikov atom do dvostrukog veza i stvoriti hidroperoksid.

Ovo kvarenje vrlo je opasno zbog bitnog smanjenja kvalitete masti i zbog pojave vrlo neugodnih mirisa.

Oksidativno kvarenje ubrzavaju ultravioletne sunčeve zrake, toplina, voda i prisutnost zraka.

Kako bi se spriječilo oksidacijsko kvarenje mastima se dodaju antioksidanti.
Antioksidanti su tvari koje lakše podliježu oksidaciji nego tvari koje zaštićuju (pri tome se sami troše).
Nekada su antioksidanti dodavani u hranu samo zato da bi se spriječilo oksidativno kvarenje masti, no kako se vremenom produbljivalo znanje o štetnosti slobodnih radikala, počeli su se antioksidanti dodavati kao važan «zaštitni čimbenik».
Slobodni radikali su atomi ili molekule s neuparenim elektronom, što ih čini izuzetno reaktivnim. U živom organizmu uništavaju stanične strukture, membrane, mitohondrije, DNK i dr.
Organizam ima vlastite obrambene mehanizme, no u slučaju povećanog unosa sl. radikala ili njihovom povećanom proizvodnjom u samom organizmu, taj mehanizam ponekad nije dovoljan. Zadnjih se godina sl. radikali intenzivno proučavaju kao važni čimbenici starenja organizma.

Prirodni antioksidanti su vitamini E i C, glutation, beta karoten, likopen, alfa liponska kiselina i mnogi drugi.
Poznati sintetski antioksidanti su etoksikvin, butilhidroksitoluol (BHT) i butilhidroksianizol (BHA). Postoje mišljenja da su ovih spojevi vrlo štetni po zdravlje.

Neki proizvođači pseće hrane dodaju u hranu prirodne antioksidante, vitamine E i C u povećanim količinama, beta karoten, ekstrakt ružmarina (Rosmarinus officinalis), sjemenke grožđa, polifenole iz čaja i dr.


7.1.5. Proizvodnja ulja

7.1.5.1. Hladno tiještenje

Sirovina se nakon pripreme (mljevenje i dr.) podvrgava tiještenju. Tlak je takav da ne izaziva veći porast temperature sirovine.

Ulje dobiveno ovim postupkom sadrži dosta sitnih čestica sirovine, što ga čini osjetljivijim na kvarenje i zato nije pogodno za dulje čuvanje.
S druge strane, ovo je ulje nutricionistički vrlo kvalitetno jer sadrži mnoštvo hranidbeno vrijednih tvari, poput vitamina, fosfolipida i dr., a nezaićene masne kiseline ne prelaze iz cis izomera u štetne trans izomere.
Takvo ulje se može dorađivati na različite načine. Načelno se može reći da načini koji povećavaju trajnost ulja istovremeno smanjuju njegovu nutritivnu vrijednost, i obrnuto.

U sirovini koja ostaje nakon tiještenja zaostaje 5-10% ulja, a taj se ostatak naziva uljna pogača.


7.1.5.2. Kontinuirano tiještenje pužnim tijeskovima

Pripremljenu sirovinu puževi sabijaju u sve manji prostor, pri čemu se javljaju visoke temperature i u ulju se događaju u prehrambenom smislu negativne promjene.

U sirovini zaostaje oko 3% ulja, a taj se ostatak naziva uljna ekspeler pogača.


7.1.5.3. Ekstrakcija pomoću otapala

Pripremljena sirovina, koja može prethodno biti podvrgnuta tiještenju (ovisno o vrsti sirovine i tehnološkom postupku) izlaže se djelovanju nekog otapala za mast, primjerice benzinu ili heksanu, i nakon što se ulje otopilo u tom otapalu, izdvoji se iz sirovine, nakon čega se destilacijom odvoji od otapala.

U sirovini zaostaje oko 1% ulja, a taj se ostatak naziva uljna sačma.
_______________________________


Postupci kojima se ulje dalje podvrgava imaju dva osnovna cilja, jedan je produljenje održivosti, a drugi je prilagođavanje ulja ukusu potrošača, primjerice uklanjanje mirisa, povećanje bistrine i izbljeđivanje
Ovdje ću u kratkim crtama opisati te postupke.

7.1.5.4. Industrijska proizvodnja standardnih konzumnih ulja

Načelno se primjenjuju ovi postupci:

Šokiranje zrna – zrnje uljarice suši se na povišenim temperaturama, a zatim se naglo hladi.

Ljuštenje zrnja.

Mljevenje.

Kondicioniranje – zagrijavanje na cca 85°C uz vlaženje, pri čemu dolazi do bubrenja.

Tiještenje u pužnim tijeskovima, pri čemu se ulje jako zagrijava («prokuha»).

Ekstrakcija pomoću otapala (benzin, heksan) – ulje se otopi i tako izdvoji iz ostatka sirovine.

Destilacija – uz pomoć vruće vodene pare otapalo se izdvoji iz ulja.

Filtriranje.

Degumiranje – ulju se dodaje voda, a zatim se vrši separacija u centrifugi, čime se iz ulja uklanjaju primjerice fosfolipidi (lecitin) i dr.

Neutralizacija – uklanjaju se slobodne masne kiseline, najčešće saponifikacijom s nekim lužinama. Nastali sapuni se potom uklanjaju centrifugiranjem, a zatim ispiranjem ulja vodom. Ulje se nakon toga suši.

Dekoloracija (obezbojavanje) – obzirom da potrošači traže svjetlije ulje, «višak» boje uklanja se primjerice bentonitom, kaolinom i sl., koji na sebe vežu biljne pigmente (ali idruge tvari), a cijeli proces se odvija u vakuumu i uz povišenu temperaturu. Na kraju se ulje filtrira.

Dezodoracija (uklanjanje mirisa) – potrošači slabo prihvaćaju ulje izraženog mirisa po uljarici iz koje je proizvedeno, pa se ulje dezodorira, primjerice zagrijavanjem na oko 200°C u vakuumu uz dodatak vodene pare.


Koliku vrijednost ima ulje nakon sveg ovoga – ostavljam vam da prosudite sami…….
.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
La piu bella
Član
Član


Broj postova : 5
Registration date : 05.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   sri stu 14, 2007 12:43 am

Vrlo iscrpan post al moram priznati da mi nije lako povezati sve konce Embarassed
Purger, zamolila bi te da ako možeš na osnovu podataka koji slijede,barem otprilike pojasniti kvalitetu i tehnologiju proizvoda.Radi se konkretno o Brašnu morskih algi od Canine.

Sadržaj: 250 g
TVARI U %
SIROVE BJELANČEVINE 10,5%
PEPEO 25,00%
SIROVE MASNOĆE 1,00 %
SIROVA VLAKNA 3,5 %

Na proizvodu piše da svoju visoku biološku vrijednost dobiva posebnim postupkom sušenja svježih morskih algi.Buni me ostatak pepela..da li i u ovom slučaju to znači da je sirovina tretirana na 550 stupnjeva C ? Ako možeš malo pojasniti...hvala
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Purger
Član
Član


Broj postova : 66
Registration date : 06.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   sri stu 14, 2007 11:02 pm

La piu bella, samo su prilikom kemijske analize te morske alge izložene temperaturi od 550°C, kako bi se saznao sadržaj pepela.
Tehnološki proces na koji su dobijene, koji uključuje i sušenje, vrši se na mnogo nižim temperaturama kako bi se sačuvala njihova biološka vrijednost.
[Vrh] Go down
Korisnički profil
La piu bella
Član
Član


Broj postova : 5
Registration date : 05.10.2007

PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   pon stu 19, 2007 1:22 am

Ahaa ..tek sam sad shvatila koju sam glupost pitala Rolling Eyes Hvala Smile
[Vrh] Go down
Korisnički profil
Sponsored content




PostajNaslov: Re: OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA   Today at 11:22 pm

[Vrh] Go down
 
OSNOVNI POJMOVI U ISHRANI PASA
Prethodna tema Sljedeća tema [Vrh] 
Stranica 1 / 1.

Permissions in this forum:Ne moľeą odgovarati na postove.
Nasi Psi forum :: Naši najdraži psi :: Ishrana/njega-
Forum(o)Bir: